People pleasing: Šta je to i kako prepoznati osobe koje stalno ugađaju drugima

People pleasing ili ugađanje drugima je obrazac ponašanja u kojem osoba prilagođava svoje ponašanje kako bi zadovoljila potrebe drugih, često zanemarujući vlastite. Ovi ljudi teže pozitivnoj potvrdi i prihvaćanju od strane drugih, što može pružiti kratkotrajni osjećaj zadovoljstva. No, dugoročno, to često dovodi do frustracija i nelagodnosti, jer se osobne potrebe i želje potiskuju u drugi plan.

Karakteristike people pleasera

Neodređivanje granica: People pleaser često se ne usudi postaviti jasne granice i suočiti se s negativnim emocijama ili sukobima.

Izbjegavanje sukoba: Stalna potreba za harmonijom i izbjegavanjem nesuglasica dovodi do stalnog pritiska da zadovolje potrebe drugih.
Potiskivanje Vlastitih Potreba: Ova osoba često zanemaruje vlastite želje i potrebe kako bi udovoljila drugima, što može dovesti do unutarnje frustracije.

Osjećaj krivice: Često se osjećaju krivima ako ne mogu ispuniti očekivanja drugih, što dodatno pogoršava njihov emocionalni stres.

Nesposobnost izražavanja mišljenja: Zbog straha od sukoba, people pleaser rijetko otvoreno izražava svoje stvarno mišljenje i želje.

Kako okolina reaguje?

Ljudi u okolini koji su izloženi ponašanju people pleasera često se mogu osjećati nelagodno, jer ne mogu razumjeti stvarne želje i potrebe te osobe. Bez iskrene komunikacije, odnosi postaju površni, a obje strane ne mogu biti potpuno zadovoljne.

Razvoj obrazca ponašanja

Obrazac people pleasinga često počinje u djetinjstvu. Ako su roditelji ili drugi važni odrasli imali nerealna očekivanja, ili ako su nagrađivali ili kažnjavali dijete na temelju toga kako je ispunilo njihove želje, dijete može naučiti potiskivati vlastite potrebe kako bi izbjeglo sukobe i dobilo potvrdu. Na primjer, ako je dijete kažnjeno zbog izražavanja neslaganja ili odbijanja, može razviti naviku ugađanja kako bi izbjeglo sukobe.

Prepoznajte problem: Prvi korak je postati svjestan da imate problem s ugađanjem drugima. Prepoznajte situacije u kojima potiskujete vlastite potrebe i osjećaje.

Postavljanje granica: Naučite kako postaviti zdrave granice. Počnite s malim koracima – npr. reći "ne" u situacijama koje nisu previše stresne, i postupno se suočavajte s težim izazovima.

Razmišljanje o vlastitim potrebama: Postavite si pitanja poput "Zašto bih trebao dobiti manje pažnje i poštovanja od drugih?" ili "Zašto moje potrebe vrijede manje od potreba drugih?"

Rad na samopouzdanju: Razvijanje samopouzdanja i samosvijesti može vam pomoći da shvatite da ste jednako vrijedni kao i drugi.

Traženje pomoći: Ako je obrazac ponašanja duboko ukorijenjen i teško ga je promijeniti samostalno, razmislite o radu s terapeutom ili savjetnikom koji vam može pomoći u procesu promjene.