U ovom članku pokušaćemo objasniti kako funkcioniše psihosomatika kod žena, i kako je hormonalna ravnoteža povezana s psihičkim stanjem.
Zdravlje žene nije samo zbroj fizičkih pokazatelja i laboratorijskih pretraga. To je skladan spoj tjelesne kondicije, emocionalne pozadine i hormonske ravnoteže. Složene interakcije između ovih aspekata ponekad nas tjeraju da se zapitamo imaju li naizgled čisto fizički problemi duboke psihološke korijene, piše ljepotaizdravlje.ba
U kakvoj su vezi psihosomatika i hormonska ravnoteža
Brojna istraživanja pokazuju da emocionalno stanje žene može uticati na nove hormona koji igraju ključnu ulogu u održavanju njenog fizičkog i psihičkog blagostanja. Na primjer, stres dovodi do povećanja nivoa kortizola, što zauzvrat može poremetiti ravnotežu drugih hormona poput estrogena i progesterona.
Visok nivo stresa često uzrokuje predmenstrualni sindrom, a također narušava kvalitet sna, jednog od najvažnijih faktora za održavanje hormonalne ravnoteže. Štoviše, mnoge hormonske promjene fiziološki su prirodne, na primjer tokom trudnoće ili menopauze, te je pomoć spevcijaliste u tim razdobljima neophodna za održavanje kvaliteta života.
Fizička nelagoda može imati i psihičke uzroke. To priznaju ljekari širom svijeta. Emocije i mentalna stanja mogu imati značajan uticaj na tjelesne senzacije i manifestacije. Često ne vidimo vezu između simptoma boli i naših misli, iskustava i emocionalnih stanja. Ali ona postoji.
Najbolji primjer za to je trajna napetost mišića, a kod žena se najčešće javlja u karlici i bedrima. Ovo stanje može biti znak emocionalne napetosti i stresa. Kao rezultat napetosti, možete osjetiti nelagodu, bol ili čak ograničenje kretanja. Takva mišićna napetost često se javlja kao odgovor na stresne situacije, hroničnu emocionalnu napetost ili potiskivanje negativnih emocija poput tjeskobe ili ljutnje.
Mišići, kao zaštitni mehanizam, počinju “držati” napetost, što može dovesti do hroničnog bola i drugih fizičkih simptoma. Osim toga, može se primijetiti psihosomatska reakcija kada stres ili tjeskoba uzrokuju glavobolje, bolove u leđima ili želudačne tegobe. To je zbog činjenice da emocionalna iskustva mogu dovesti do aktivacije autonomnog nervnog sistema, što zauzvrat može izazvati razne neugodne osjećaje u tijelu.
A ljudi koji pate od napada panike mogu doživjeti simptome slične bolestima srca, poput ubrzanog rada srca i bolova u prsima, što može uzrokovati još veću tjeskobu. Ako ne radite na svom emocionalnom stanju, stalna tjeskoba može uzrokovati umor i opšti osjećaj fizičke nelagode.
Konkretno, hronični umor ili neispavanost mogu biti posljedica psihičkog neraspoloženja koje se očituje slabošću i smanjenim nivoom energije. Kao rezultat toga, tijelo počinje slati signale o potrebi za odmorom, što se može shvatiti kao fizička bolest.
Psihosomatski problemi vezani za seksualnim i reproduktivnim zdravljem
Psihosomatski problemi vezani za seksualnim i reproduktivnim zdravljem
Emocionalno blagostanje i mentalno zdravlje direktno su povezani s načinom na koji doživljavamo svoju seksualnost i kako gradimo odnose, a utiču i na reproduktivne funkcije.
1. Stres i tjeskoba
Ubijaju libido i seksualnu želju. Doživljavajući stalnu napetost, možete primijetiti smanjenje interesa za intimni život. Stres pokreće mehanizme borbe, zamrzavanja, bijega koji odvraćaju pažnju od seksualnih potreba i želja.
2. Depresivna stanja
Također dovode do smanjene seksualnosti. Žene koje se suočavaju s depresijom često imaju nisko samopouzdanje, umor i apatiju, što svakako utiče na kvalitet njihovog intimnog života. Osim toga, antidepresivi koji se mogu propisati za liječenje depresije često imaju nuspojave, poput smanjene seksualne želje i poteškoća s orgazmom.
3. Traumatična iskustva
Iskustva nasilja ili psihološke traume mogu stvoriti trajne prepreke slobodnom izražavanju nečije seksualnosti. Neko ko je prošao kroz ovo može izbjegavati intimnost i osjećati strah ili nelagodu u seksualnim odnosima. Takva iskustva često dovode do problema s reproduktivnim zdravljem, jer emocionalne blokade mogu uticati na želju ili sposobnost začeća.
4. Samopoštovanje i slika tijela
Žene koje su nezadovoljne sobom i negativno ocjenjuju svoj izgled i postupke mogu imati poteškoća u uspostavljanju intimnosti i uživanja u seksualnim odnosima. Pozitivna slika tijela i samopouzdanje važni su aspekti seksualnog zdravlja. Ako ste zadovoljni svojim tijelom, tada osjećate zadovoljstvo u seksualnim odnosima i otvoreniji ste za eksperimente i nova iskustva.
Za utvrđivanje povezanosti psihičkih i tjelesnih stanja potreban je sveobuhvatan pristup liječenju. Kada postoje fizički simptomi koji potencijalno mogu biti uzrokovani psihološkim faktorima, psihoterapija i drugi psihološki tretmani ponekad su jednako učinkoviti kao fizikalna terapija ili lijekovi.
Kontaktiranjem stručnjaka ne samo da možete identifikovati uzroke bolesti, već i pronaći načine za njihovo prevladavanje, što će zauzvrat dovesti do poboljšanja opšteg stanja i kvaliteta života.
