
Isla de la Juventud, najveći kubanski otok, smješten je 96 kilometara južno od Kube i poznat je kao "Otok pirata" zbog historije skrivenih gusarskih skrovišta. Danas je otok ekološki raj, dom rijetkim vrstama poput kubanskih krokodila, zelenih kornjača i mnogih morskih vrsta.
Kada je Kristofer Kolumbo prešao Atlantik po drugi put 1493. godine, usidrio je svoj brod blizu otoka koji će kasnije postati savršeno utočište za pirate. Od 1850-ih, Francis Drake, Henry Morgan i drugi pirati su napadali španjolsku blago-flotu, dok su brodovi puni dragulja, srebra i začina plovili kraj La Isla na svom putu od juga Amerike do Havane.
Zbog toga je otok postao poznat kao "Otok pirata" i "Otok blaga". Čak se vjerovalo da je inspirisao Roberta Louisa Stevensona za njegovu kultnu knjigu "Otok blaga".
U prošlim vremenima, pravi pirati s Kariba su se skrivali u uvalama ovog otoka, prevozeći plijen. Danas posjetitelji dolaze iz luke Batabanó, 56 km južno od Havane, trajektom na tri sata vožnje koji košta 0,50 kubanskih pesosa (oko 0,35 britanskih funti) i treba ga rezervisati mjesec dana unaprijed, ili se mogu ukrcati na neregularne letove.
Oni koji se odluče na ovu avanturu obično dolaze kako bi ronili na jugozapadnom dijelu otoka, Punta Francés, gdje borave u jedinom hotelu na otoku.
Također, moguće je obići poznato zatvoreničko naselje, Presidio Modelo (danas jeziv muzej), gdje je kubanski vođa Fidel Castro bio zatvoren 1953. godine zbog napada na vojne barake – događaj koji je pokrenuo Kubansku revoluciju 1959. godine.
Međutim, izvan nekoliko atrakcija, otok nudi nevjerojatne plaže, jedinstvenu kulturu i historiju, te zaštićena prirodna staništa koja nude sasvim drugačije kubansko iskustvo u odnosu na kolonijalne fasade i bučne rum barove Havane.
Kao biodiverzitetski centar, otok nudi zaštićena prirodna staništa, poput močvare Ciénaga de Lanier, koja je utočište za ugrožene vrste, uključujući kubanske krokodile. Programi obnove pokušavaju ponovno naseliti ove krokodile nakon što su gotovo izumrli u 20. stoljeću.
Plaže otoka, poput Guanala, su vitalna mjesta za gniježđenje zelenih kornjača, ali klimatske promjene prijete njihovoj budućnosti. Stručnjaci provode mjere zaštite poput zasjenjivanja gnijezda i premještanja jaja kako bi se očuvala ravnoteža spolova kod kornjača.
Iako udaljen od glavnih kubanskih gradova, Isla de la Juventud nudi posjetiteljima jedinstvenu prirodu, kulturnu baštinu i ekološke projekte. U naselju Cocodrilo, najudaljenijem naselju na otoku, konzervator Reinaldo Borrego Hernández vodi projekte zaštite koraljnih grebena i borbe protiv invazivnih vrsta poput lionfish-a.
Uprkos izazovima poput prekomjernog ribolova i klimatskih promjena, Isla de la Juventud ostaje zeleno utočište koje s ponosom nastavlja očuvati svoju jedinstvenu prirodnu baštinu.