Dojenje koje traje i nakon prve godine djetetovog života za mnoge majke predstavlja poseban oblik povezanosti.
To je vrijeme blizine, sigurnosti i smirenosti koje se teško može uporediti s bilo čim drugim. Ipak, uz svu nježnost koju nosi, dugotrajno dojenje može ostaviti trag na majčinoj energiji.
Nije neobično da se žena, dok navečer uspavljuje dijete, zapita zašto se i dalje osjeća iscrpljeno iako su prošle dvije ili čak tri godine od poroda. Takva pitanja su sasvim prirodna.
Koliko se dugo preporučuje dojenje?
Preporuke svjetskih zdravstvenih institucija ohrabruju majke da, uz uvođenje čvrste hrane, nastave dojiti do druge godine života djeteta i duže, ako to odgovara i majci i djetetu. Smjernice, međutim, ne znače obavezu. Stvarnost pokazuje da mnoge žene prestaju dojiti ranije, iz različitih razloga – povratka na posao, umora, zdravstvenih poteškoća ili lične odluke.
Važno je naglasiti da ne postoji univerzalno trajanje koje odgovara svima. Ono što je održivo za jednu porodicu, ne mora biti za drugu.
Hormoni i energija kroz vrijeme
Nakon poroda tijelo prolazi kroz snažne hormonalne promjene. Nivo progesterona opada, dok hormoni zaduženi za stvaranje i otpuštanje mlijeka rastu. Organizam ulaže dodatnu energiju u oporavak i uspostavljanje laktacije, zbog čega su prvi mjeseci često iscrpljujući.
S vremenom se proces stabilizira. Dojenje postaje rutinskije, a tijelo se prilagođava novim zahtjevima. Međutim, i kada dijete ima dvije godine i doji znatno rjeđe, proizvodnja mlijeka i dalje zavisi od hormona koji mogu uticati na opšte stanje organizma.
Povišen nivo prolaktina, koji je ključan za laktaciju, kod nekih žena može uticati na smanjenje estrogena. Estrogen je važan za raspoloženje i energiju, pa određene majke primijete da se ne osjećaju potpuno isto kao prije trudnoće – sve dok dojenje ne završi.
Iscrpljenost nije samo fizička
Dugotrajno dojenje ne znači samo dodatne kalorije koje tijelo troši. Ono podrazumijeva stalnu dostupnost, noćna buđenja, prekid sna i mentalni angažman koji traje mjesecima ili godinama. Čak i ako su podoji rijetki, odgovornost i ritam roditeljstva ostaju intenzivni.
Zato je važno priznati da umor može biti posljedica kombinacije faktora – hormona, manjka sna i svakodnevnog stresa.
Briga o sebi je jednako važna
Ako osjetiš da te iscrpljenost sustiže, zastani i poslušaj svoje tijelo. Odmor nije privilegija, nego potreba. Podjela obaveza s partnerom ili članovima porodice može napraviti veliku razliku. Obrati pažnju na ishranu, dovoljan unos tečnosti i redovne zdravstvene kontrole.
Ukoliko se umor ne smanjuje, korisno je provjeriti krvnu sliku i funkciju štitne žlijezde, jer ponekad iza iscrpljenosti stoje i drugi uzroci.
Najvažnije je zapamtiti da odluka o trajanju dojenja treba biti zajednička i održiva.
Produženo dojenje može biti lijepo iskustvo, ali ne bi smjelo značiti da majka zanemaruje vlastite potrebe. Kada je majka dobro, i dijete ima najviše koristi.
