Iako osjećaj svježine i urednosti koji dolazi nakon čišćenja doma mnogima pruža zadovoljstvo, sve više istraživanja pokazuje da pretjerano izlaganje sredstvima za čišćenje može imati ozbiljne posljedice po zdravlje disajnog sistema.
Posebno su ugroženi oni koji čiste svakodnevno, bilo kod kuće ili profesionalno, poput spremačica.
Jedna od najzapaženijih studija na ovu temu dolazi sa Univerziteta u Bergenu, gdje je tokom 20 godina praćeno više od 6.000 osoba. Rezultati su pokazali da žene koje često koriste hemijska sredstva za čišćenje imaju značajan pad funkcije pluća, usporediv s onim koji izaziva dugogodišnje pušenje. Ova studija objavljena je u saradnji s Američkim torakalnim društvom.
.jpg)
Najveći rizik predstavljaju sredstva u obliku sprejeva i aerosola. Sitne čestice iz ovih proizvoda lako dospijevaju duboko u pluća, gdje mogu izazvati upale i dugoročna oštećenja. Pored toga, mnogi proizvodi sadrže hlapljive organske spojeve (VOC) i mirisne aditive koji dodatno nadražuju disajne puteve.
Među najrizičnijim sredstvima navode se:
Sprejevi za čišćenje stakla, kuhinjskih i kupatilskih površina
Proizvodi na bazi hlora, amonijaka i jakih deterdženata
Parfimisana sredstva koja sadrže sintetičke mirise i VOC spojeve
Kombinacije hemikalija koje mogu izazvati isparavanje otrovnih gasova (npr. varikina i amonijak)
Zbog svega navedenog, stručnjaci preporučuju nekoliko osnovnih mjera zaštite:
- Tokom i nakon čišćenja potrebno je dobro provjetravati prostorije
- Sredstva za čišćenje treba, gdje god je moguće, zamijeniti blažim varijantama poput sirćeta, sode bikarbone ili blagih sapuna
- Sprejeve je preporučljivo nanositi direktno na krpu, a ne raspršivati ih u zraku
- Upotreba rukavica i zaštitne maske preporučuje se pri rukovanju s jačim hemikalijama
- Preporučuje se smanjiti učestalost i količinu upotrebljenih sredstava – dom ne mora biti sterilan, već dovoljno čist za svakodnevni život
Zdravlje disajnog sistema nerijetko uzimamo zdravo za gotovo, sve dok se ne pojave prvi simptomi poput otežanog disanja, kašlja ili alergijskih reakcija. Činjenica da se ovakvi problemi mogu razvijati godinama, bez jasnih znakova, dodatno naglašava potrebu za oprezom.
U vremenu kada su police trgovina prepune proizvoda za brzo i efikasno čišćenje, važno je znati da miris "svježine" često dolazi po cijenu zdravlja. Male promjene u navikama – poput izbora prirodnijih sredstava, rjeđe upotrebe sprejeva i redovnog provjetravanja – mogu dugoročno napraviti veliku razliku.

Čist dom treba da bude sigurno i zdravo okruženje, a ne prostor koji svakodnevno opterećuje naša pluća nevidljivim, ali štetnim česticama.