Naime, naučnici su otkrili da inteligencija ima nasljednu komponentu. Do sada se vjerovalo da dolazi iz gena oba roditelja, ali pokazalo se da se geni za inteligenciju nalaze na X hromozomu. To, u osnovi, znači da dijete nasljeđuje inteligenciju preko hromozoma majke.
To je utvrdilo nekoliko istraživanja, a prvo je sprovedeno 1984. na Kembridžu. Robert Lehrke prvi je iznio teoriju da inteligencija dolazi od hromozoma X. Njegovo istraživanje pokazalo je da žene imaju dva hromozoma X i zbog toga dva puta veću vjerovatnoću da će inteligenciju prenijeti na svoju djecu.
Međutim, svi naučnici se ne slažu s ovim osnovnim principom X hromozoma. Naglasili su da genetika nije jedini faktor u određivanju inteligencije djeteta.
Prema "Psychology Spotu", procjenjuje se da je 40-60 odsto inteligencije nasljedno - ostatak dolazi iz našeg okruženja. Tako majke i očevi mogu igrati važnu ulogu u emocionalnom i intelektualnom razvoju svoje djece izgradnjom samopouzdanja, igranjem i podučavanjem novih vještina.
Na koga će da liči beba najmanje je važno. U opticaju je milijardu kombinacija, a stručnjaci tvrde da je svako dijete jedinstveno i neponovljivo. Ali, da li ste znali da neke karakteristike nasljeđujemo isključivo od oca, odnosno majke?
Na primjer, velike uši nasljeđuju se po muškoj liniji, pa ako je vaš otac imao takve, jako su male šanse da će ovaj "porodični brend" zaobići i vas. Za ćelavost, na primjer, kriva je majka, odnosno njen otac ili braća. Ako vaš ujak nema kosu, mala je vjerovatnoća da ćete moći da se pohvalite gustom frizurom.
Takođe, majka je "kriva" i ako imate jako veliki nožni palac, jer se on nasljeđuje od majke, tvrde genetičari.
Takođe, dječaci od majke nasljeđuju samo jedan X hromozom, bogat genima koji određuju fizički izgled, dok je, sa druge strane, očev X hromozom siromašan takvim genima. Iako to nije pravilo, najčešće je tako, zbog čega i postoji narodno vjerovanje da sinovi uvijek liče na majke. Kod djevojčica je situacija obrnuta. One dobijaju po jedan X hromozom od oba roditelja, pa imaju podjednake šanse da liče i na oca i na majku.
Ako jedan od roditelja ima kovrdžavu kosu, dijete će 99 odsto imati loknice. Osobine koje se prenose dominantnim genima su i rupica na bradi, široka i mekana ušna resica, spojene ili guste obrve, bijeli pramen kose koji najčešće imaju muškarci, sposobnost da se uvrne jezik...
Studija na miševima
Laboratorijske studije na genetski modifikovanim miševima otkrile su da su oni s većom količinom majčinih gena razvili veće glave i mozgove, ali manja tijela. Oni s većom količinom očinskih gena imali su manje mozgove i veća tijela.
Istraživači su identifikovali ćelije koje su sadržavale samo majčinske ili očinske gene u šest različitih dijelova mišjeg mozga koji su kontrolisali različite kognitivne funkcije, od prehrambenih navika do pamćenja.
Ćelije s očinskim genima nakupile su se u dijelovima limbičkog sistema, koji učestvuje u funkcijama kao što su seks, hrana i agresija. No, istraživači nisu pronašli očinske ćelije u cerebralnom korteksu, mjestu gdje se događaju najnaprednije kognitivne funkcije, kao što su zaključivanje, promišljanje, jezik i planiranje.
Vijesti.ba
Kako se riješiti mitesera: Sve što treba znati za čistu i zdravu kožu
