Finski ritual koji se povezuje s dugovječnošću: Šta nauka kaže o redovnom odlasku u saunu?

Ovaj finski ritual, poznat po svom opuštajućem djelovanju, sve više privlači pažnju i zbog potencijalnih zdravstvenih prednosti.

Odlazak u saunu za mnoge je omiljeni način opuštanja nakon napornog dana ili treninga. Toplina pomaže u opuštanju mišića, dok nekoliko minuta provedenih u mirnom okruženju pruža priliku da se odmaknemo od svakodnevnog stresa. Ipak, osim osjećaja ugode, sauna se već godinama istražuje i zbog mogućeg utjecaja na zdravlje srca i krvnih sudova.

Posebnu pažnju privuklo je istraživanje Univerziteta Istočne Finske, objavljeno u medicinskom časopisu JAMA Internal Medicine. Naučnici su tokom približno dvije decenije pratili više od 2.000 muškaraca iz Finske kako bi ispitali povezanost između učestalosti korištenja saune i rizika od različitih zdravstvenih problema.

Rezultati su pokazali da bi redovno uživanje u ovom tradicionalnom ritualu moglo biti povezano s određenim zdravstvenim prednostima. Ipak, važno je naglasiti da istraživanje pokazuje povezanost, a ne dokazuje da je sauna direktno odgovorna za duži život.

U vremenu kada se sve više govori o dugovječnosti, zdravim navikama i wellness rutinama, upravo su ovakvi jednostavni rituali ponovo u centru pažnje.

Jedan od najzanimljivijih zaključaka istraživanja odnosi se na učestalost odlazaka u saunu. Prema rezultatima studije, muškarci koji su je koristili četiri do sedam puta sedmično imali su 63%  manji rizik od iznenadne srčane smrti i 40 posto manji rizik od smrtnosti iz svih uzroka u poređenju s onima koji su u saunu odlazili jednom sedmično.

Istraživači su zabilježili i povezanost između dužeg boravka u sauni i povoljnijih zdravstvenih ishoda. Osobe koje su u njoj provodile više od 19 minuta imale su manji rizik od iznenadne srčane smrti u odnosu na one čiji su boravci trajali kraće od 11 minuta.

Ipak, ove rezultate ne treba tumačiti kao preporuku da svi trebaju provoditi što više vremena u sauni. Na zdravstvene ishode utječu brojni faktori, a navedeni podaci odnose se na konkretne grupe ispitanika obuhvaćene istraživanjem.

Tradicionalne finske saune najčešće rade na temperaturama između 80 i 100 stepeni Celzijusa. Izlaganje takvoj toplini pokreće niz reakcija u organizmu koje podsjećaju na neke fiziološke odgovore tokom fizičke aktivnosti.

Tjelesna temperatura raste, srčani ritam se ubrzava, a krvni sudovi se šire kako bi tijelo lakše regulisalo temperaturu. Ove promjene mogu utjecati na protok krvi i privremeno poboljšati funkciju krvnih sudova.

Redovno korištenje saune istražuje se i zbog mogućeg utjecaja na krvni pritisak i zdravlje kardiovaskularnog sistema. Međutim, sauna nije zamjena za fizičku aktivnost, uravnoteženu prehranu ili terapiju koju je propisao ljekar.

Toplina također može izazvati pojačano znojenje, zbog čega je važno nadoknaditi izgubljenu tekućinu i voditi računa o vlastitom osjećaju tokom boravka.

Sauna je u Finskoj mnogo više od wellness trenda. Riječ je o duboko ukorijenjenoj tradiciji koja se povezuje s odmorom, druženjem i brigom o vlastitom tijelu.

Danas se ovaj ritual sve češće uključuje u rutine usmjerene na opuštanje i opće blagostanje. Boravak u toplom prostoru može pomoći u opuštanju mišića i pružiti osjećaj smirenosti, posebno nakon napornog dana.

Ipak, nije potrebno svakodnevno odlaziti u saunu kako biste uživali u njenim potencijalnim prednostima. Učestalost i trajanje boravka trebaju odgovarati individualnom zdravstvenom stanju i toleranciji na toplotu.

Sauna može biti ugodan dodatak rutini opuštanja, a njena povezanost sa zdravljem srca i manjim rizikom od smrtnosti i dalje predstavlja zanimljivo područje naučnog istraživanja. Za dugoročno zdravlje ipak je najvažnija kombinacija redovnog kretanja, kvalitetne prehrane, dovoljno sna i brige o vlastitom organizmu.