Kada slika postane oružje: Muslimanske žene na meti digitalne ucjene

U konzervativnim zajednicama takve slike mogu biti korištene za ucjenu, prisilni brak ili nasilje zasnovano na „porodičnoj časti“, upozorava organizacija Amina MWRC u okviru kampanje Exploit.

Problem leži u tome što britanski zakoni ne prepoznaju intimnu zloupotrebu slika iz perspektive žena iz muslimanskih zajednica. Amina MWRC i druge organizacije zahtijevaju promjenu definicije „intimnih slika“ kako bi se zaštitile žene čije su privatne fotografije, iako nisu eksplicitne, korištene kao oružje protiv njih.

U članku za Glamour novinarka Alia Waheed donosi priče žena koje su bile žrtve ovakve vrste zloupotrebe.

Sara, 24-godišnja djevojka iz tradicionalne muslimanske porodice, doživjela je prijetnje od bivšeg partnera koji joj je poslao njenu privatnu sliku u majici kratkih rukava uz poruku da će je podijeliti sa njenom porodicom i vjerskom zajednicom. Kad nije mogla platiti traženi novac, ucjenjivao ju je zahtjevima za seksualne odnose, koje je potom tajno snimao i nastavio koristiti protiv nje. Na kraju je uz pomoć prijateljice i njene majke otišla u policiju, ali nije imala snage podnijeti prijavu zbog straha od reakcije porodice.

Hania, 31-godišnja žena, otkrila je da je njen bivši suprug objavio njene privatne slike na internetu uz njeno ime i broj telefona. Iako na slikama nije bila naga, one su prikazivale njene trenutke sa odmora i večernjih izlazaka, što je za njenu zajednicu bilo dovoljno da je osude i posrame. Policija je odbila da slučaj tretira kao osvetničku pornografiju jer ne spada pod zakonsku definiciju „intimnih slika“, iako je posljedice osjetila kroz osude porodice i društva.

Aktivisti ističu da fokus ne treba biti na tome koliko je tijela na slici, već da li je slika podijeljena bez pristanka i kakve posljedice može imati za žrtvu.

Zloupotreba slika muslimanskih žena može imati ozbiljne posljedice, čak i kada slike nisu eksplicitne. Organizacija Amina MWRC kroz kampanju Exploit upozorava da takve slike mogu dovesti do prisilnih brakova, nasilja iz časti, pa čak i smrti žrtava.

"Porodična čast je moćna stvar. Porodice osjećaju da moraju ‘ispraviti’ ponašanje žene – bilo kroz prisilni brak ili druge oblike nasilja iz časti", objašnjava Safa Yousaf iz Amina MWRC.

Pravni sistem ne prepoznaje specifičan kontekst muslimanskih žena – slika bez hidžaba za njih može biti jednako štetna kao eksplicitna fotografija za druge.

Policija često odbacuje prijave jer slike ne spadaju pod zakonsku definiciju „intimnih“. Aktivisti traže promjenu zakona kako bi zaštitili žene od zloupotrebe njihovih slika bez pristanka, bez obzira na to koliko je tijela otkriveno.

Borba za promjenu zakona

Helpline za osvetničku pornografiju često prima pozive očajnih muslimanskih žena, ali su im ruke vezane jer zakon ne prepoznaje njihova iskustva.

"Zakon mora obuhvatiti različita kulturna shvatanja intimnosti. Nije stvar u tome koliko je tijela otkriveno, već u tome da li je žena dala pristanak da se njena slika dijeli", kaže Hera Hussain, direktorica organizacije Chayn.

Prijedlog da se zakon prilagodi kako bi zaštitio muslimanske žene izazvao je kritike krajnje desnice, koji su tvrdili da se to izjednačava s dječijom pornografijom.