istraživanje

Muškarci misle da nemaju biološki sat, ali priroda ima druge planove

Autor: Žene.ba
Muškarci misle da nemaju biološki sat, ali priroda ima druge planove
Foto: Ilustracija

Dok se o ženskoj plodnosti govori gotovo svakodnevno, muški faktor često ostaje u sjeni. Međutim, sve veći broj istraživanja potvrđuje ono o čemu se do sada rijetko govorilo – i muškarci imaju svoj biološki sat.

Uvjerenje da muškarac može postati otac u bilo kojoj životnoj dobi ne vrijedi, barem ne kada se uzmu u obzir šanse za začeće, kvalitet genetskog materijala i zdravlje buduće djece.

Posljedice na zdravlje djece

Već nakon 35. godine kod muškaraca dolazi do postepenog pada kvaliteta sperme. Smanjuje se pokretljivost spermatozoida, raste broj oštećenih i onih sa fragmentisanom DNK strukturom, a samim tim opada i plodnost. Iako se ovaj proces odvija sporije nego kod žena, nije zanemariv. Nakon 40. godine, istraživanja pokazuju da se šanse za začeće smanjuju i do 30 posto u poređenju s muškarcima u ranim tridesetim.

Osim što utječe na sam proces začeća, starija očinska dob povezuje se s povećanim rizikom od genetskih mutacija i određenih poremećaja kod djece, poput autizma, šizofrenije i neuroloških smetnji. I dok se žene već godinama suočavaju s pritiskom vremena kada je riječ o roditeljstvu, muškarci su često ostavljeni u uvjerenju da imaju vremena „koliko žele“ – što ne odražava realno stanje.

Stručnjaci iz oblasti reproduktivnog zdravlja sve češće upozoravaju da je i kod muškaraca preporučljivo uraditi spermiogram već u ranim tridesetim, naročito ako postoji porodična anamneza problema s plodnošću ili se očinstvo planira u kasnijim godinama. U pojedinim slučajevima preporučuje se i zamrzavanje sperme do 35. godine, kada je kvalitet najviši.

Zašto muškarci odgađaju – i šta to znači?

Sociološki gledano, odgađanje roditeljstva kod muškaraca često je posljedica društvenih normi koje ih ne ohrabruju da razmišljaju o plodnosti na isti način kao žene. Nedostatak informacija, ali i zablude o muškoj „vječnoj“ plodnosti, mogu dovesti do frustracija, neočekivanih medicinskih problema i teških borbi s neplodnošću u kasnijem životnom periodu.

"Nakon 40. godine kvaliteta sperme počinje opadati – smanjuje se broj spermatozoida, njihova pokretljivost i oblik. To ne znači da muškarci iznenada postanu neplodni, ali je značajno smanjen kapacitet za začeće. Također, kod starijih muškaraca postoji veći rizik da djeca dobiju neurološke i razvojne poremećaje zbog mutacija u spermatozoidima koje se nakupljaju s godinama“, ističe dr Michael Carroll, stručnjak za reproduktivnu nauku sa Manchester Metropolitan University.

Vrijeme jeste važan faktor – i za muškarce. Zato razgovor o plodnosti ne bi trebao biti rezervisan samo za žene. Informisanost, odgovornost i otvoren pristup planiranju porodice ključni su koraci ka zdravijem i ispunjenijem roditeljstvu – bez obzira na pol.