Potvrđeno: Kakve probleme sa zdravljem uzrokuje prevelika konzumacija mesa?

Studija finskih znanstvenika pokazala je da prehrana s visokim udjelom proteina životinjskog porijekla, koja je u trendu otkad je hrana bogata ugljikohidratima proglašena vrlo nepopularnom i nezdravom, može povećati rizik od srčanog zastoja i do 49 posto.

Do danas je provedeno malo istraživanja o utjecaju konzumiranja velikih količina pilećih prsa i odrezaka u ime gubitka kilograma i lijepoga stasa. Finski znanstvenici zaključili su da se sve vrste prehrane koje se temelje na konzumaciji velike količine životinjskih proteina, povezuju s povećanim rizikom od srčanih problema.

Studija je pokazala da je među starijim muškarcima koji u organizam većinom unose proteine životinjskog porijekla i one iz mliječnih proizvoda, rizik od srčanog zastoja veći za 43 do 49 posto u odnosu na muškarce koji su ih konzumirali u manjim količinama.

Kod osoba čija se prehrana bazirala većinom na proteinima svih vrsta, rizik od srčanog zastoja povećao se za trećinu, a kod onih koji su konzumirali biljne proteine povećan je za 17 posto. Treba istaknuti da se veći unos biljnih proteina općenito povezuje sa zdravijim načinom života, podsjetio je jedan od autora studije dr. Jyrki Virtanen, izvanredni profesor nutricijske epidemiologije na Sveučilištu Istočne Finske.

Srčani zastoj podrazumijeva odsutnost kontrakcija ili neprikladne kontrakcije srčanih komora koje odmah dovode do prestanka cirkulacije krvi. Karakterizira ga nagli gubitak svijesti zbog prestanka moždane cirkulacije. Kod srčanog zastoja srce prestaje raditi te ne uspijeva pumpati krv u druge organe. Osoba koja medicinsku pomoć ne dobije na vrijeme može umrijeti u roku od nekoliko minuta.

Dr. Virtanen kaže da rezultati njegova istraživanja potvrđuju rezultate ranijih studija koje ukazuju na to da pretjerivanje s hranom bogatom proteinima iz životinjskog mesa predstavlja zdravstveni rizik, među ostalim i za razvojem dijabetes tipa 2.

Studija, čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Circulation, fokusirala se na nekoliko grupa hrane, ovisno o porijeklu proteina. Ustanovljeno je da proteini iz jaja i ribe ne utječu na povećanu opasnost od srčanog zastoja.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i ostale zdravstvene institucije savjetuju balansiranu prehranu s malim udjelom šećera, ali više ribe, mahunarki, povrća i voća.

S obzirom na to da je ovo jedna od prvih studija koja dovodi u vezu opasnost od srčanog zastoja i prehrane bogate proteinima životinjskog porijekla, potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bismo doznali može li umjeren unos proteina ipak biti djelotvoran u prevenciji srčanog zastoja, kaže dr. Virtanen.

Cosmopolitan.hr