Šta pas donosi u dom osim dlaka? Naučnici pronašli zanimljivu vezu sa zdravljem beba

Novo istraživanje iz Finske povezalo je odrastanje uz pse s manjim brojem epizoda povišene temperature, upala uha i korištenja antibiotika tokom prve godine života.

Istraživači su analizirali kućnu prašinu iz domaćinstava u kojima su živjeli psi, a zatim te podatke povezali sa zdravstvenim informacijama o oko 368 beba. Posebnu pažnju privukli su mikroorganizmi koje kućni ljubimci mogu unositi u životni prostor preko dlake, kože i sline.

Prema rezultatima istraživanja, određene bakterije iz kućne prašine mogle bi objasniti dio povezanosti između života sa psom i boljeg zdravlja beba. Naučnici su izdvojili osam mikroorganizama koji su bili povezani s većim brojem zdravih sedmica i manjom učestalošću određenih zdravstvenih problema.

Bakterija iz mikrobioma pasa privukla posebnu pažnju

Među izdvojenim mikroorganizmima bila je i bakterija Collinsella, koja se može pronaći u crijevima pasa i mačaka.

Njeno prisustvo u analiziranim uzorcima bilo je povezano s manjom upotrebom antibiotika, manjim brojem upala uha i manjom učestalošću povišene temperature kod beba.

Ranija istraživanja također su povezivala ovu bakteriju s većom raznolikošću mikrobioma kod djece. Raznovrsnija crijevna mikrobiota proučava se zbog moguće povezanosti sa zdravljem imunološkog sistema, kao i rizikom od alergija i astme.

Ipak, važno je naglasiti da ovakva istraživanja pokazuju povezanost, a ne dokazuju da pas direktno sprječava infekcije ili druge bolesti kod djeteta.

Još jedan mikroorganizam posebno je zanimljiv

Najizraženija povezanost u istraživanju zabilježena je kod bakterije Pasteurella, koja se može pronaći u ustima i disajnim putevima pasa i mačaka.

Njeno prisustvo bilo je povezano s kraćim trajanjem bolesti praćenih temperaturom. Istraživači smatraju da bi ovaj nalaz mogao biti važan za razumijevanje načina na koji mikroorganizmi iz okruženja utiču na razvoj dječijeg imunološkog sistema.

Respiratorne infekcije u ranom djetinjstvu posebno su važne jer se povezuju s kasnijim rizikom od razvoja astme. Zbog toga naučnici žele dodatno istražiti može li izloženost određenim mikroorganizmima iz okruženja imati zaštitnu ulogu.

Pas možda nije jedini razlog

Istraživači upozoravaju da nije moguće sve eventualne zdravstvene koristi pripisati samom prisustvu psa.

Porodice koje imaju pse mogu se, naprimjer, razlikovati od drugih domaćinstava po brojnim navikama. Vlasnici pasa češće izlaze napolje i provode vrijeme u prirodi, što također može utjecati na izloženost različitim mikroorganizmima.

Osim toga, na zdravlje djeteta utiču brojni faktori, uključujući genetiku, način života, ishranu, uslove u kojima živi i kontakte s drugim ljudima.

Zato ovo istraživanje ne znači da bi svaka porodica trebala nabaviti psa zbog zdravlja bebe. Njegova vrijednost prije svega je u tome što otvara nova pitanja o mikrobiomu doma i njegovom mogućem utjecaju na razvoj dječijeg imuniteta.

Naučnici istražuju može li se „mikrobiom doma“ jednog dana mijenjati

Pedijatrica i autorica istraživanja Jenni Maki navela je da bi buduća istraživanja mogla dovesti do načina na koji bi se mikrobiološko okruženje u domu ciljano mijenjalo radi podrške zdravlju.

Drugim riječima, naučnici pokušavaju bolje razumjeti kako mikroorganizmi kojima smo svakodnevno izloženi mogu utjecati na naš organizam, posebno u najranijem periodu života.

Za sada je potrebno još istraživanja kako bi se utvrdilo koji su mikroorganizmi zaista korisni, na koji način djeluju i mogu li se ti efekti potvrditi i kod većeg broja djece.