Ne gojite se samo zbog onoga što jedete, već pored hrane postoji nekoliko mogućih krivaca za vaše naglo debljanje:
1.Hipotireoza
Hipotireoza je vrlo česta bolest, osobito kod žena. Često predstavlja posljedicu oštećenja žlijezde nakon upale autoimunog porijekla (tiroiditis).
Hormoni štitne žlijezde regulišu metabolizam. Njihov nedostatak, kao što se vidi kod hipotireoze, smanjuje potrošnju energije i posljedica toga je debljanje otporno na dijetu, kao i povećanje holesterola.
Za dijagnozu je dovoljno uraditi nalaz FT3 i FT4 - to su hormoni štitne žlijezde i TSH, hormon koji podstiče proizvodnju hormona štitne.
U slučaju da rezultati potvrde hipotireozu, savjet je da se konsultujete s endokrinologom koji će predložiti najprikladnije načine liječenja, a takođe i kako držati pod kontrolom tjelesnu težinu.
2.Amenoreja
Izostanak menstrualnog ciklusa duže od šest mjeseci vrlo je čest. Među uzrocima su poremećaji ishrane i stres.
U tom slučaju govori se o sekundarnoj amenoreji i dolazi do povećanja nivoa insulina.
Ovo stanje stvara hormonsku neravnotežu koja smanjuje proizvodnju LH, hormona koji podstiče ovulaciju i pogoduje transformaciji glukoze koja se, umjesto da se koristi za energetske metaboličke procese, skladišti u obliku lipida. Zdrava, raznolika i uravnotežena ishrana, unos voća, povrća i vitamina B kompleksa mogu vam pomoći u regulisanju vašeg stanja.
Vitamin B, odnosno ženski vitamin, vrlo je važan za plodnost i za stvaranje ženskih polnih hormona. Nedostatak vitamina B povezan je s izostankom ovulacije ili drugim disfunkcijama.
Ipak, preporučuje se pregled kod ginekologa kako bi se isključile ozbiljnije tegobe.
3.Neuravnotežen mikrobiom
Odnos čovjeka I njegovog mikorbioma počinje od samog rođenja i od velike je važnosti za zrdavlje, a svaki čovjek ima svoj, individualni i specifični mikrobiom. Mikrobiota je važna u ishrani, za normalan metabolizam i za održavanje imuniteta. Termmini mikrobiota i mikrobiom uglavnom znače istu stvar i oba se koriste podrazumevajući isto – skup mikroba u organizmu.
Mnoštvo naučnih dokaza upićuje na to da je mikrobiom kod gojaznih razlikuje od mikrobima negojaznih osoba. Neke bakterije mogu dovršiti varenje komponenti hrane (kao što su vlakna) koje inače ne bi bile dostupne za apsorpciju, što rezultira povećanim unosom kalorija.
Takođe, čini se da neke bakterije pogoduju prolasku kroz crijevnu barijeru određenih frakcija (lipopolisaharida) koji podstiču hroničnu upalu.
Promijenjen mikrobima često nije ništa drugo nego posljedica pogrešne isehrane. Zato nije samo kalorijski udio ishrane ono što određuje povećanje ili smanjenje tjelesne težine.
U normalnim uslovima zdrava ishrana je dovoljna za pravilan unos probiotika koji pomažu u očuvanju ravnoteže crijevne bakterijske flore.
Namirnice koje su prirodno bogate probioticima su jogurt, kefir, mlijeko ili mlječni proizvodi kojima su dodani probiotici.
Međutim, u patološkim situacijama može biti potrebno pribjeći suplementima.
4.Kortizon
Kortizon je hormon koji proizvodi nadbubrežna žlijezda, ali je i lijek koji se koristi u mnogim patologijama.
Zašto se debljate uz kortizon? Ovaj hormon ima metaboličko djelovanje, pogoduje porastu šećera u krvi, uz relativni insulinski odgovor i mogućnost debljanja. To svakako ne predstavlja čest mehanizam debljanja, ali može da utiče na zadržavanje vode i podstakne oticanje.
Dakle, ako ste na dijeti i uzimate kortizon vjerojatno će vam trebati samo strpljenje i istrajnost. Rezultati će doći, posebno ako usvijite zdrav način života i vježbanje.
5.Insulinska rezistencija
Vrlo je često stanje, gotovo karakteristično za gojazne. Višak masnog tkiva je gotovo uvijek mjesto hronične upale. Ovo stanje određuje sintezu materija zvanih adipokini, od kojih neki smanjuju funkciju insulina.
Kao odgovor, gušterača nastoji da proizvodi više i to pogoduje daljnjem taloženju masnog tkiva i zbog toga se dobija na težini.
Promijenjeni adipociti takođe utiču na promijenjenu proizvodnju leptina, hormona sitosti, koji je smanjen kod osoba s visceralnom pretilošću. Pravilna prehrana može da podstakne neke važne enzime u regulaciji šećera u krvi, koji se mijenja u slučaju insulinske rezistencije.
U tim slučajevima uvijek je indicirana dijeta koja može poboljšati bolest s namirnicama s niskim glikemijskim indeksom. Konkretno, topiva vlakna mogu djelovati kao vrlo korisna kod dijabetesa, zbog čega je dobro konzumirati što više bijelog luka, luka, jabuka i narandži.
Izbjegavajte hranu bogatu jednostavnim šećerima, poput meda, pekmeza, čokolade, sladoleda, keksa, slatkiša uopšteno i šećera.
Lejla Filipović privukla pažnju izborom tenisica
