Znanstvenici su otkrili zanimljivu vezu između jednog svakodnevnog rituala i mozga

Dok se najčešće govori o kvalitetnom snu, fizičkoj aktivnosti, mentalnim vježbama i pravilnoj prehrani, znanstvenici sve više proučavaju i utjecaj mirisa na našu kognitivnu funkciju. Jedno istraživanje posebno je privuklo pažnju jer sugerira da bi svakodnevna izloženost nježnom mirisu ruže mogla biti povezana s promjenama u strukturi mozga.

Ako ste dosad mirise i aromaterapiju povezivali prvenstveno s opuštanjem i stvaranjem ugodne atmosfere, rezultati istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta u Kyotu nude nešto drugačiju perspektivu. Istraživači su proučavali kako dugotrajno izlaganje određenim mirisima utječe na mozak, a posebnu pažnju posvetili su eteričnom ulju ruže.

Istraživanje je pokazalo da je kontinuirana izloženost blagom mirisu ruže bila povezana s mjerljivim promjenama u volumenu sive tvari mozga.

Mozak nije statičan organ. Zahvaljujući neuroplastičnosti može se mijenjati i prilagođavati različitim podražajima iz okoline. Upravo je ta sposobnost bila važna u ovom istraživanju.

Tokom istraživanja sudionici su mjesec dana bili izloženi blagom mirisu eteričnog ulja ruže. Miris se oslobađao putem diskretnih flastera postavljenih na odjeću, čime je omogućena kontinuirana i relativno suptilna izloženost.

Nakon tog perioda istraživači su pomoću magnetske rezonance analizirali mozak sudionika. Rezultati su ukazali na povećanje volumena sive tvari u određenim područjima mozga, uključujući stražnji cingulatni korteks, poznat kao PCC.

Stražnji cingulatni korteks dio je moždanih mreža povezanih s pamćenjem, obradom informacija i povezivanjem različitih iskustava. Posebno je zanimljiv u kontekstu mirisa jer upravo mirisi često mogu vrlo brzo prizvati određene ljude, mjesta ili događaje iz prošlosti.

Ova regija također je predmet brojnih istraživanja vezanih uz starenje mozga i kognitivne promjene. Zbog toga su rezultati istraživanja o utjecaju mirisa posebno zanimljivi naučnoj zajednici.

Ipak, važno je naglasiti da ovo istraživanje ne znači da miris ruže može spriječiti demenciju ili poboljšati pamćenje kod svih ljudi. Rezultati pokazuju povezanost između kontinuirane izloženosti mirisu i određenih promjena u strukturi mozga, ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razumjelo što te promjene dugoročno znače za kognitivne funkcije.

Ono što je u ovom istraživanju posebno zanimljivo jest činjenica da nije riječ o intenzivnom mirisu. Fokus je bio na blagoj i kontinuiranoj izloženosti.

Ako volite miris ruže, možete ga jednostavno uključiti u svoju svakodnevnu rutinu. Umjesto jakog mirisa koji ispunjava cijelu prostoriju, dovoljna je vrlo suptilna prisutnost mirisa u prostoru ili na predmetu koji koristite tokom dana.

Još jedna zanimljiva mogućnost je povezivanje određenog mirisa s opuštajućim aktivnostima. Budući da je osjet mirisa snažno povezan s područjima mozga koja učestvuju u emocijama i sjećanjima, određeni miris s vremenom može postati povezan s osjećajem mira.

Ipak, s eteričnim uljima treba biti oprezan. Ne treba ih nanositi direktno na kožu bez odgovarajućeg razrjeđivanja, a osobe osjetljive na mirise trebale bi izbjegavati pretjeranu izloženost.

Iako je prerano govoriti o tome da bi miris ruže mogao postati nova metoda za poboljšavanje pamćenja, istraživanja poput ovog pokazuju koliko je odnos između mozga i osjetila mirisa složen i zanimljiv. Možda zato sljedeći put kada osjetite miris ruže nećete pomisliti samo na njegovu ugodnu aromu, već i na nevjerojatnu sposobnost našeg mozga da se mijenja kao odgovor na ono što svakodnevno doživljavamo.