Ako ste poput prosječnog stanovnika, svake godine u prosjeku pokupite dvije do tri prehlade te ste zbog toga na bolovanju četiri dana. Ne zvuči puno, no znamo da je pakleno. Biste li voljeli da vas više nikad ne muče začepljen nos, glava koja puca, bolno grlo i silan hladan znoj? Da biste naučili sve o izbjegavanju bolesti, čitajte dalje i prigrlite naše savjete.
IZBJEGNITE KLICE!
Na hrapavim površinama više je bakterija jer ih je teže dezinficirati.
Odjeća od sintetičkih vlakana, kao što je poliester, pokupi više bakterija nego odjeća od prirodnih vlakana poput pamuka.
Bakar ima prirodno antibakterijsko djelovanje. Kvake od bakra imaju značajno manje bakterija od čeličnih kvaka. A ručka na vratima koja se povlače ima pet puta višu razinu zaraza nego ručka na vratima koja se guraju.
STRATEGIJE OČUVANJA ZDRAVLJA
Dobro se hranite: Većinu prehrane neka vam čini povrće i voće, ono kojem je sezona. Izbjegavajte industrijski prerađenu hranu, do te mjere da možete čak i sami napraviti jogurt.
“Nedostaje li vam bilo koje hranjive tvari, imunosni vam sustav neće dobro funkcionirati”, kaže dr. sc. Simin Nikbin Meydani, dr. vet., voditeljica laboratorija za imunologiju prehrane pri Sveučilištu Tufts. Ona kaže da nije toliko važno jesti samo “supernamirnice” koliko da tijekom dana pojedete 5 do 9 porcija raznog voća i povrća, uz dovoljno bjelančevina, masnoća i prikladan ukupan broj kalorija. Hrana s probioticima, kao što je jogurt, također može poboljšati imunost.
Pijte svoje polifenole, odnosno, tjedno smijete popiti tri do pet alkoholnih pića. Stručnjaci postavljaju tri jasna, velika uslova: 1. ako pijete umjereno, manje od dva pića na dan, 2. ako ste zdrava odrasla osoba i u dobroj kondiciji te 3. ako se držite uglavnom crnog vina ili piva, s obzirom na to da ta dva pića sadrže najveće količine polifenola, spojeva za koje se vjeruje da nude dobrobit za zdravlje.
Superzdravi doručak – smoothie pun antioksidansa i bjelančevina: u grčki jogurt umiješajte maslac od kikirikija, jagode, špinat i bananu. Bjelančevine su nasušno potrebne za funkcioniranje stanica, pa i onih koje se bore s bolestima. Antioksidansi u voću i povrću, s probioticima u jogurtu, također mogu osnažiti imunost.
Vježbajte 35 – 45 minuta, 5 dana u sedmici. Tjelesna aktivnost od svih komponenti zdravog životnog stila najviše prognozira da u jesen ili zimu nećete oboljeti od infekcije, kaže stručnjak za tjelovježbu i imunitet dr. sc. David Nieman. On je otkrio da odrasli koji vježbaju barem pet dana u sedmici imaju 40 do 50 posto manje dana bolovanja nego oni koji se oznoje jednom sedmično ili rjeđe. Pronađite optimum vježbanja jer previše tjelovježbe može imati upravo suprotan učinak!
Pa kako onda pronaći optimalnu količinu vježbanja? “Među ljudima postoji velika razlika što je to optimum”, kaže Nieman. “I svatko treba sam otkriti koliko mu vježbanja pomaže zdravlju.” Općenito gledano, preporuka je dva i pol do pet sati umjerene tjelesne aktivnosti sedmično.
Ne pretjerujte s antibioticima. “Ima tu logike”, kaže Tara Raymaakers, dr. pharm. Izgradnja otpornosti znači da trebate pribaviti protutijela protiv patogena, tako da sljedeći put kad se vaše tijelo susretne s navedenom infekcijom, može pohitati u akciju. No, bezreceptni lijekovi nemaju veze s imunitetom, oni samo ublažavaju simptome postojeće bolesti. Imunitet se stiče susretanjem sa zarazom i nema veze s vašim odgovorom na simptome.
Budite ‘optimistična osoba’ i to je možda upravo ono što će vas održati zdravim, kaže dr. sc. Emeran Mayer, dr. med., gastroenterolog i neuroznanstvenik sa Sveučilišta Kalifornije u Los Angelesu i autor knjige o vezi između uma i crijevne flore. Dr. Mayer kaže da je moć vjerovanja placebo efekt. Kad mislite optimistično ili držite da je nešto dobro za vas, vaš mozak kaže vašem tijelu da bi se trebalo osjećati bolje.
Menshealth.hr
Pet signala da je vrijeme za razgovor s psihologom
