Zašto volimo slušati tužne pjesme? Je li to uvijek bilo tako ili se muzička industrija u posljednje vrijeme dosta promijenila… ili smo se mi možda promijenili? Odgovor su pronašli najperspektivniji (i lirski nastrojeni) znanstvenici. U studiji “Sentimentalna kvantitativna analiza tekstova u popularnoj muzici” Catlin Napier i Lior Shamir sa Sveučilišta Lawrence u Michiganu odgonetnuli su misteriju koja kopka slušalački svijet. Pomoću umjetnih neuronskih mreža koje razlikuju emocionalnu “boju” riječi, analizirali su tekstove najpopularnijih pjesama od 1951. do 2016., ukupno 6.150 pjesama s popisa Billboard Hot 100, kako bi došli do zanimljivog zaključka – pop glazba svake godine postaje sve mračnija.
https://www.youtube.com/watch?v=ffxKSjUwKdU
Broj riječi poput “ludila”, “gađenja”, “straha” i “tuge” u tekstovima povećao se 5 puta u posljednjih nekoliko desetljeća. Dok su riječi povezane sa srećom, samopouzdanjem i slobodom, popularne 1950-ih, naglo počele nestajati, ustupajući mjesto prilično depresivnom scenariju.
Zanimljiv je još jedan podatak: analizirajući prvih 100 pjesama, ne može se utvrditi kako se ponašanje pjevača promijenilo, već su se promijenile potrošačke preferencije. Čini se da moderni slušatelji žele vidjeti čašu napola praznu i svakodnevno doživljavati svojih “tri minuta drame” uz pomoć muzike.
https://www.youtube.com/watch?v=DksSPZTZES0
Nije sve tako loše kako zvuči. Neka istraživanja pokazuju da nam dnevna doza suza može biti korisna. U 2015. godini, znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrili su kako većina osoba klasificira muziku povezanu s tugom i boli kao ljepšu. Uz sve to, tužni tekstovi često pomažu u suočavanju s vlastitim negativnim emocijama te potiču vrstu katarze. Tužne melodije potiču nas na introspekciju, odnosno potpuno nas spontano tjeraju da se prisjetimo vrlo osobnih aspekata života i temeljito ih analiziramo.
Znanstveno istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports otkrilo je da čak i kad plačemo nad našom playlistom, osjećamo … zadovoljstvo! Otkucaji srca se vraćaju u normalu, a disanje postaje dublje, kao tijekom upotrebe antidepresiva i sedativa.
Elle.hr