Slađana Đaković za Žene.ba: Svaka žrtva gaslightinga pomisli – možda sam ja kriva!

To nije udarac koji ostavlja modricu, već riječ koja briše granicu između istine i iluzije. To nije vika, već šapat koji polako urušava samopouzdanje.

O ovoj sve prisutnijoj, ali još uvijek nedovoljno prepoznatoj temi, za portal Žene.ba govorila je psihologinja Slađana Đaković, stručnjakinja sa dugogodišnjim iskustvom. Njen glas je miran, ali odlučan, dok razotkriva obrasce manipulacije koji dovode ženu do toga da posumnja u vlastiti razum, osjećaje i vrijednost.

Kroz ovaj razgovor ne otvaramo samo pitanje: Šta je gaslighting? – već i: Kako prepoznati, preživjeti i izliječiti ono što ne ostavlja trag na koži, ali duboko boli iznutra? Jer, kako Đaković jasno poručuje – emocionalno nasilje ne dolazi s vikom, ali ostavlja tragove koji bole godinama.

Šta je gaslighting i kako ga prepoznati?

Gaslighting je oblik emocionalne manipulacije gdje jedna osoba svjesno, ili nesvjesno utiče na to da druga osoba počne sumnjati u sopstvenu percepciju stvarnosti, sjećanja ili osjećanja. Žrtva zbog toga stalno preispituje samu sebe, usljed stvorene lične nesigurnosti i osjećaja da sve što radi, misli, ili osjeća nije ispravno. Manipulator može biti partner, član porodice, prijatelj ili kolega. Ono što gaslighting izdvaja od drugih oblika manipulacije jeste kontinuirano urušavanje povjerenja u sopstveni razum i emocije, što žrtvu dovodi do zbunjenosti i nesigurnosti. Prepoznaje se po čestim porukama poput: "Ti to nisi tako vidio/la", "Pogrešno se sjećaš" ili "Pretjeruješ, to se nije dogodilo". "Rekao/la si to i to." Iako osoba to uopšte nije rekla, počinje se pravdati, a manipulator tada iz svake njene rečenice izvlači nešto što izvrće i koristi protiv nje.

Posljedice gaslightinga na identitet i emocionalno zdravlje

Psihologinja naglašava kako su posljedice često duboke i dugotrajne. Žrtva može izgubiti povjerenje u sebe, osjećati se zbunjeno i anksiozno, doživljavati depresiju, a ponekad razviti i posttraumatski stres. Gaslighting polako krade osjećaj lične vrijednosti i stabilnosti, ostavljajući osobu emocionalno iscrpljenom, usamljenom i nesigurnom u sopstvene misli i emocije. Sve to može dovesti do osjećaja da se više ne poznaje i da joj je život izmakao kontroli.

Zašto žrtve sumnjaju u sebe?

Nevidljiva mreža laži i iskrivljenih činjenica polako, ali sigurno gradi zid sumnje oko uma žrtve. Slađana Đaković objašnjava kako manipulatori sistemski djeluju da poljuljaju sigurnost žrtve:

"Manipulator koristi precizno usmjerene laži, kontradikcije i negacije da bi poljuljao sigurnost žrtve, i to čini kontinuirano. Riječ je o procesu koji sistematski narušava vjeru u sopstvenu percepciju, do te mjere da osoba počne vjerovati kako su njene misli i osjećanja pogrešna, ili nevažna. Vremenom se javlja osjećaj zbunjenosti, krivice i samoponiženja, što dodatno otežava mogućnost da se napravi jasna granica između stvarnog i nametnutog", ističe Đaković.

Kako manipulator uspijeva uvjeriti žrtvu da je "problem"?

Prema riječima psihologinje Đaković, manipulator često nosi sopstvene nesigurnosti, traume i nerazriješene konflikte koje projektuje kroz kontrolu nad drugima. Kroz taktike prebacivanja krivice, umanjivanja osjećanja i stalnog iskrivljavanja činjenica, uspijeva promijeniti perspektivu žrtve i uvjeriti je da je upravo ona ta koja pravi problem. Što duže traje gaslighting, to žrtva sve više počinje vjerovati toj slici o sebi, gubeći osjećaj vlastitog identiteta i unutrašnje sigurnosti. Više ne zna šta je ispravno, a šta nije.

Da li je gaslighting uvijek svjestan?

Kako objašnjava psihologinja Slađana Đaković, gaslighting ne mora uvijek biti svjestan čin.

"Nije uvijek svjestan. Neki manipulatori ne shvataju koliku štetu nanose, dok drugi ne žele to priznati iako svjesno rade. Bez obzira na namjeru, posljedice po žrtvu ostaju podjednako ozbiljne i zahtijevaju vrijeme i podršku da bi se prevazišle", poručila je.

Šta koči žrtve da izađu iz odnosa?

Razlozi zbog kojih žrtve ostaju zarobljene u manipulativnim odnosima često su dublji i složeniji, što psihologinja Đaković jasno ističe:

"Pored emocionalne zavisnosti i straha od usamljenosti, prisutni su i osjećaji srama, nisko samopouzdanje, pa čak i finansijska, ili socijalna zavisnost. Manipulator vješto koristi te faktore kako bi dodatno učvrstio kontrolu, stvarajući kod žrtve uvjerenje da nema izlaza, ili da bi izvan tog odnosa bila bespomoćna."

Kako izgleda proces oporavka?

Put ka iscjeljenju od posljedica gaslightinga rijetko je brz i jednostavan, on zahtijeva strpljenje, hrabrost i mnogo samosvijesti. Psihologinja Slađana Đaković ističe da je svaki korak na ovom putu vrijedan pažnje i da oporavak počinje upravo onog trenutka kada osoba prizna sebi realnost problema i odluči da zaslužuje bolje.

"U ranim fazama moguća je zbunjenost, sumnja u sebe i tuga zbog izgubljenog povjerenja i identiteta. Prirodno je osjetiti bol, ali važno je da osoba polako, korak po korak, ponovo uči vjerovati sebi i svojim osjećanjima. Stručna pomoć često donosi osjećaj sigurnosti i jasniju strukturu u procesu ozdravljenja", kazala je.

Ključni koraci povratka

Nakon što se prepozna i prizna šteta nanesena gaslightingom, sljedeći izazov je izgradnja novog, sigurnijeg temelja za lični rast i stabilnost. Slađana Đaković naglašava koje su to ključne stavke na putu ka potpunom oporavku:

• Postavljanje zdravih granica
• obnavljanje samopouzdanja
• oslanjanje na podršku bliskih ljudi
• i rad na samoprihvatanju

Svaki mali pomak ka vraćanju unutrašnje stabilnosti ima veliku vrijednost, čak i ako u tom trenutku djeluje neprimjetno.

Da li se može oporaviti bez stručne pomoći?

Iako je moguće, stručna pomoć znatno ubrzava i olakšava oporavak. Stručnjak pruža siguran prostor za razumijevanje trauma, pomaže u ponovnom uspostavljanju granica i uči žrtvu tehnike jačanja samopouzdanja.

"Taj osjećaj sigurnosti i povjerenja često je presudan za dugoročne rezultate", poručila je Đaković.

Kako trauma utiče na buduće odnose?

Trauma može ostaviti duboke tragove u sposobnosti da se vjeruje drugima, da se stvara bliskost, ili održavaju zdravi odnosi. Često se javljaju strahovi od ponovne manipulacije, ili odbacivanja, što otežava otvaranje prema drugima. Đaković ističe, kako posljedica može biti povlačenje i izbjegavanje socijalnih kontakata, što dugoročno smanjuje kvalitet života.

Najčešći mitovi o gaslightingu

Jedan od najčešćih mitova jeste da je gaslighting samo nečija "psihološka igra" ili da žrtva pretjeruje.

"Takva uvjerenja dodatno otežavaju žrtvi da prepozna problem i potraži pomoć, a istovremeno je mogu izolovati od potencijalnih izvora podrške", ističe Đaković.

Uloga okoline i društva

Okolina može biti ključni oslonac,ili izvor dodatnog opterećenja. Podrška, razumijevanje i prihvatanje iskustva žrtve značajno ubrzavaju oporavak, dok odbacivanje, umanjivanje problema, ili sumnja mogu produbiti traumu.

"Neinformiranost i predrasude često dovode do pogrešnog tumačenja gaslightinga, pa čak i njegovog opravdavanja. Kada najbliži ne vjeruju onome što je osoba proživjela, ona se može osjećati potpuno sama, bez ikoga ko joj stoji uz rame", kazala je Đaković.

Razlike u iskustvu kod muškaraca i žena

Iako gaslighting pogađa sve,praksa nam pokazuje da žene češće prijavljuju ove oblike emocionalnog nasilja, dok muškarci rjeđe priznaju da su žrtve, najčešće zbog društvenih očekivanja i stereotipa o muškoj snazi. Đaković navodi, kako je kod muškaraca prisutan strah da će pokazivanjem ranjivosti izgubiti društveni ugled, dok se ženama njihova iskustva ponekad potcjenjuju, uz pretpostavke da "pretjeruju" ili su "preosjetljive". Trauma je, međutim, jednako ozbiljna kod oba pola.

Izgradnja granica i sigurnosti

Izgradnja granica počinje od samosvijesti. Prepoznavanja šta je za osobu prihvatljivo, a šta ne. Uz podršku i praksu moguće je ponovo naučiti vjerovati sebi i osloboditi se straha.

"Kao stručnjakinja uvijek kažem da je to proces koji zahtijeva vrijeme i strpljenje, ali vodi ka slobodi i unutrašnjem miru", poručila je.

Za kraj psihologinja Đaković poručuje "Nemate razloga za stid. Osjećaji izgubljenosti i slabosti prirodan su dio procesa izlječenja. Svakome se može desiti da se nađe u odnosu koji ga povrijedi. Vrijeme, samoprihvatanje i strpljenje ključni su za povratak vlastitoj snazi. Upravo takvi odnosi mogu vam otkriti zašto ste uopšte završili u njima, zašto niste znali postaviti jasne granice koje su bazične za zdrav odnos i šta je uzrok tog obrasca. Ako budete spremni da na tome radite, nakon takvog iskustva možete postati snažnija i svjesnija verzija sebe nego što smo bili prije. I zapamtite vašu vrijednost ne određuje ono što ste preživjeli, već hrabrost da se iz toga podignete."